Utorak, 31 Ožujak 2015 13:18

Predsjednica RH Kolinda Grabar- Kitarović želi pomoći poljoprivrednicima


Prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu poprilično je uznemirio poljoprivrednike, odnosno, vlasnike obiteljsko poljoprivrednih gospodarstava. U Zakonu u kojem se definira  na koji način se može doći do zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta najspornija odredba je ona o gospodarskom programu, a koja nosi najveći broj bodova na natječajima. Naime, po toj odredbi prednost pri zakupu državnog zemljišta imaju oni s većim brojem zaposlenih stručnih osoba, većim brojem mehanizacije i poljoprivrednih strojeva, većim brojem ukupno zaposlenih,a to znači isključivo veliki sustavi i velike tvrtke. Mali poljoprivrednici ili OPG-ovi bi praktično ispadali iz utrke za zakup zemljišta pojavljivanjem bilo koje veće tvrtke. Tako je i gospodin Mato Kovačević, vlasnik OPG Kovačević, koji se bavi stočarstvom, proizvodnjom mlijeka, i ima preko stotinu krava ustvari mali poljoprivrednik u odnosu na velike sustave i nema nikakvih šansi dobiti zemlju u zakup ukoliko se na natječaju pojavi netko „veliki“. Danas Mato Kovačević, njegova obitelj i troje zaposlenih obrađuju oko 120 ha zemlje od kojih je 50 ha državno zemljište kod njih u zakupu. Kada im izađe ugovor više nego izgledno je da će Kovačevićevi ostati bez polovice zemlje i pod znak pitanja dovesti opstanak farme. Zakon u predloženom obliku može dovesti do nestanka obiteljsko poljoprivrednih gospodarstava i potpunog umiranja hrvatskog sela, alarmantno je upozorenje saborskog zastupnika i predsjednika saborskog Odbora za poljoprivredu Franje Lucića. Prošlog tjedna i Predsjednik sabora Josip Leko primio je delegaciju u čijem sastavu su bili i  predsjednik Hrvatske zajednice županija Tomislav Tolušić, požeško - slavonski župan Alojz Tomašević, predsjednik Hrvatske zajednice gradova Željko Turk, predsjednik udruge općina Đuro Bukvić, ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište Blaženka Mičević, predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu Franjo Lucić. Nazočni su ponovili stavove o prijedlogu zakona i katastrofalnim posljedicama koje može izazvati njegova primjena. Predsjednik Sabora RH ozbiljno je shvatio upozorenja, pa je zasada barem odgođena saborska rasprava o predloženom zakonu. Na poziv požeško - slavonskog župana Tomaševića u selo Poloje u Pleternicu došla je i Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar - Kitarović kako bi se izravno, od onih na koje se odnosi prijedlog zakona, informirala o njihovom stavu i realnim rezultatima koje on može proizvesti u praksi. Hoće li sporni prijedlog zakona biti usvojen ili neće pokazati će vrijeme, ali možda je vrijeme da poljoprivrednici više počnu razmišljati o novom načinu organiziranja koje posebno zastupa župan Alojz Tomašević. Radi se o interesnom udruživanju koji egzistira primjerice u Austriji i na koji način veći broj udruženih poljoprivrednika  može ispunjavati uvjete i biti u rangu velikih tvrtki. Udruženi bi imali veći broj zaposlenih, veći broj strojeva dakle sve ono s čime ih je još aktualni prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu eliminirao iz natječaja za zakup zemlje.O tome kako je reagirala Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović na probleme koje su joj predočili iz Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Kovačević razgovarali smo s Damirom Kovačevćem.

-Gospodine Kovačeviću s čim ste upoznali Predsjednicu?

-Predočili smo joj moguće posljedice koje donosi novi zakon o zakupu poljoprivrednog zemljišta. On diskvalificira male gospodarstvenika i pogoduje velikim gospodarskim sustavima i tvrtkama. Kroz bodovni sustav koji je definiran u programu koji se traži visoko se vrednuje broj zaposlenih, količina mehanizacije i strojeva, veličina površine koju trenutno obrađujete…favoriziraju se, kako rekoh, veliki sustavi jer oni po logici stvari zadovoljavaju tražene uvjete,a koji u konačnici zbog načina bodovanja isključuju mala gospodarstva i poljoprivrednike. Isključuje i domicilno stanovništvo gdje se državna zemlja nalazi jer se iole jači subjekt može javiti iz bilo kojeg dijela Hrvatske i po takvom zakonu dobit će u zakup zemljište jer su bodovni kriteriji tako složeni. Naše obiteljsko gospodarstvo trenutno u zakupu ima oko 50 ha državnog zemljišta, i kada nam izađe ugovor o zakupu raspisat će se novi natječaj, i ako se javi malo jači gospodarski subjekt po rečenim kriterijima mi ćemo ostati bez te zemlje. Dakle, bez obzira što se nalazimo u mirnom posjedu, redovito ispunjavamo svoje obveze prema državi, pozitivno poslujemo, zapošljavamo troje ljudi, imamo potrebnu mehanizaciju za obrađivanje zemlje, sve to pada u vodu ukoliko se pojavi netko veći iz bilo kojeg dijela Hrvatske. Naše obiteljsko gospodarstvo ima šezdeset muznih krava, ukupno stotinu grla, obrađujemo 120 ha zemlje, nemamo kreditnih zaduženja, i neki bi rekli da smo veliki proizvođači u odnosu na mnoga druga gospodarstva u našem kraju. Eto, mi kao neki malo veći subjekt smo ustvari mali u odnosu na ono što zakonodavac traži pa možete zamisliti u kojoj su onda situaciji mnogi čija gospodarstva su manja od našeg. 

-Kako je Predsjednica reagirala?

-Pitala je da li je itko iz Ministarstva poljoprivrede ikada došao na naše gospodarstvo, interesirao se kako radimo, imamo li kakvih sugestija ili prijedloga…Odgovorili smo da nije nikada nitko. Što se tiče naši primjedbi na zakon  o zakupu poljoprivrednog zemljišta obvezala se proslijediti ih u Ministarstvo poljoprivrede. Upozorili smo Predsjednicu i na činjenicu da nam spora i neučinkovita administracija također komplicira život i šteti proizvodnji i poslovanju. 

-Mi smo prije nekoliko godina razgovarali ovdje na Vašem imanju. Bilo je to u vrijeme velikih prosvjeda vezanih uz otkupnu cijenu mlijeka. Kakva je situacija u mljekarstvu danas?

-Nažalost, stanje u mljekarstvu ide na lošije i broj farmi koje proizvode mlijeko se smanjuje. Stoga su nelogične tvrdnje da proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj zadovoljava hrvatske potrebe. Mišljenja sam da se stvarne potrebe nadopunjuju uvozom upitne kvalitete. 

-Koja je današnja cijena otkupa mlijeka?

-Naše gospodarstvo proizvodi mlijeko ekstra klase i isporučujemo ga našem domaćem prerađivaču mljekari BIZ po cijeni 2,7 kuna. Taj iznos nas drži u pozitivnom poslovanju ako u vidu mamo činjenicu da nemamo kreditnih zaduženja, te da naš sustav hranjenja prakticira oko pola godine ispašu krava.

-Ima li bavljenje mljekarstvom budućnost?

-Iskreno, ne znam. Mnoge farme se gase, loša  zakonska rješenja u poljoprivredi pogoduju tom trendu, a troškovi rastu. (M.M.)

 

Pročitano 1951 puta