Održan Okrugli stol ,,Vrijednost i kvaliteta mesa crne slavonske svinje''

Požeško-slavonska županija na načelu sa županom Alojzom Tomaševićem bili su pokretač povratka crne slavonske svinje u uzgojne procese, jer je tijekom pedesetak godina  posvećivanja pažnje drugim i stranim pasminama gotovo nestala. Da bi se to ostvarilo počelo se ozbiljnije raditi na vraćanju crne slavonske svinje u uzgoj, posebno u ekstenzivni uzgoj u prirodnom okruženju, s prirodnom i ne tretiranom prehranom. Odmah je bilo poznato da će taj proces trajati dugo, posebno zbog dužeg procesa rasta i tova životinje, stoga je Županija donijela odluku o provedbi novčanog poticaja proizvođačima koji se odluče vratiti u uzgoj crne svinje.

- Nakon pet godina možemo se pohvaliti dobrim rezultatima, jer smo s početnih 11 nazimica i jednim nerastom, došli do 111 nazimica i 25 nerasta, ali isključivo kontroliranog uzgoja i pasmine. To je već preko 1.000 komada, koji su svi umatičeni, kontrolirano se ostavljaju jedinke za rasplod, koje po DNK odgovaraju čistoj pasmini. Bitno je da dobivamo svake godine sve više poljoprivrednih gospodarstava koja žele razviti uzgoj crne slavonske svinje. U suradnji s Vladom, Ministarstvom poljoprivrede koje također potiče uzgoj fajferice kao autohtone pasmine i Hrvatskim šumama u tom prostoru planiramo proširiti uzgoj. Županija će i dalje financijski poduprijeti, kako sam uzgoj, tako i potrebne ograde koje bi u prirodnom okolišu osigurale stanište crne slavonske svinje. U suradnji s općinama i gradovima koji sada upravljaju korištenjem zemljišta, veliki dio zapuštenog i neobrađenog zemljišta izvrsno će se iskoristiti u uzgoju. Uskoro će na našim prostorima obitavati tisuće fajferica – župan Alojz Tomašević.

Početak rada je organizacija Okruglog stola pod nazivom „Vrijednosti i kvaliteta mesa crne slavonske svinje.“ Teme su izložili eminentni stručnjaci koji su dali odgovore na pitanje što znači fajferica i od kojeg je značaja za razvoj poljoprivrede u županiji i podizanje standarda na našim OPG-ima.

S fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, izlagao je prof. dr. sc. Vladimir Margeta na temu „Meso crne slavonske svinje.“

 – Proučavali smo niz godina o jednom održivom uzgoju i gospodarenju i na kraju proizvodu s ostatkom vrijednosti kako bi podigli ekonomičnost naših OPG-a. Danas se naša gospodarstva jako teško mogu nositi s konkurencijom izvana, stoga se fajferica pokazala kao jako dobar proizvod u tom aspektu. Danas želimo pomoći i Požeško-slavonskoj županiji koja je ušla u taj projekt i da napravimo jednu pravu priču koja je već krenula. Moramo i ovu regiju brendirati zajedno sa crnom slavonskom svinjom.

Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz Zagreba izlagao je doc. dr. sc. Ranko Stevanović s temom pod nazivom „Utjecaj mesa crne slavonske svinje na zdravlje ljudi.“

– Razgovarat ćemo koji su to pozitivni zdravstveni aspekti mesa crne slavonske svinje. Zavod za javno zdravstvo može uputiti poruke koje su javno zdravstvene i koje nepobitno govore o koristima i mogućnostima koje imamo na ovom području. Važno je znati da je meso od fajferice, posebno raspored mesa i masti, posve različit od drugih pasmina i da vrlo pogoduje kvalitetnoj obradi i dolasku do kvalitetnih proizvoda. Zbog te svoje strukture mesu ne moramo dodavati dodatne masnoće drugih vrsta i kvalitete, a to pogoduje ljudskom zdravlju. Uvjeti gdje fajferice žive je izuzetno ekološki zdrav, one se kreću po terenu koji nije tretiran, hrane se hranom koja nije tretirana, žive u slobodnom uzgoju i puno se kreću. Za razliku od ostalog uzgoja imamo i meso koje ima svoje posebnosti. Kada to meso probaju u jednoj Italiji, Francuskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i objasnite im kako su svinje rasle, što su jele, kakvi su proizvodi, oni brzo nakon kušanja postanu pravi ljubitelji takvog mesa. U to smo se uvjerili i kada su stranci došli na prve OPG-eve i kušali proizvode od crne slavonske svinje, bili oduševljeni i svakako bi dali više da mogu to imati na raspolaganju i uživati u tome. Moramo biti ponosni na to i iskoristiti priliku koja nam se pruža za bolji ekonomski razvoj.

Pročitano 88 puta