Na području Požeško-slavonske županije pronađena je nevjerojatna ostavština iz 8. stoljeća prije Krista. Na lokalitetu Kagovac, kraj Vetova, pronađen je monumentalni grob iz starijeg željeznog doba, a prema riječima Hrvoja Potrebice, profesora na Katedri za prapovijesnu arheologiju Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i voditelja istraživanja na Kagovcu, riječ je o najvećem kneževskom grobu iz tog doba koji je pronađen u Hrvatskoj.
Otkopani grobni humak je monumentalnih razmjera, promjera preko 20 metara i preko četiri metra visine. Unutar njega se nalazila drvena komora obzidana kamenom, a drvo je naravno propalo.
- Kameni obzid doseže promjer otprilike šest puta šest metara. To je jedna kamena kocka koja je rađena od amfibolita, što je doista zanimljivo jer je riječ o kamenu koji je poznat iz obližnjeg kamenoloma, međutim nema ga na tom konkretnom mjestu u prirodi, iz čega zaključujemo da je sav kamen korišten za ovaj grob donesen s nekog drugog mjesta, a riječ je o nekih 10 kubika kamena – rekao je Potrebica.
Kaže kako je sama grobna komora drvena iznutra i veličine četiri puta tri metra, a u njoj su našli, kako kaže, fantastične nalaze.
- Pronađena je ratnička oprema koja se sastoji od navalnog oružja, dakle tri željezna koplja i dvije željezne sjekire. Također, pronađeno je brončano koplje, što je vrlo zanimljivo jer najranija brončana koplja svoje porijeklo vuku još iz kasnog brončanog doba. Isto tako, pronađeni su razvodnici konjske opreme, zatim željezne konjske žvale, kao i jedna višeglava brončana igla koja je na neki način bila statusni simbol na nošnji utjecajnih ratnika – rekao je Potrebica.
Osim oružja, pronađeni su i drugi vrijedni predmeti, set za gozbu s pet keramičkih lonaca, ali i čak tri brončane posude.
- To su posude proizvedene u radionicama u Italiji, u mediteranskom svijetu. Takvih posuda ima otprilike nekoliko desetaka komada u cijeloj Europi, a to vam je otprilike kao da imate nekakav luksuzni automobil, ima ih 50 komada u Europi, a tri se nalaze u vašem selu – rekao je Potrebica istaknuvši važnost ovog područja u ono doba.
Podsjetimo, Hrvoje Potrebica je sa svojim timom 2025. godine u Kaptolu pronašao najbogatiji kneževski grob iz starijeg željeznog doba, a sada se može pohvaliti da je bio na čelu ekipe koja je pronašla i najveći, iznimno bogat grob, koji će dodatno oplemeniti i obogatiti hrvatsku arheološku baštinu.
- Nevjerojatno je zapravo da smo na međusobnoj udaljenosti od svega šest kilometara, koliko ima između Kaptola i Vetova, pronašli dva ovakva groba. S obzirom na veliku blizinu dvaju lokaliteta, to je dosta čudna lokacija jer u principu tako moćne zajednice ne mogu funkcionirati jedna blizu druge. No, u ovom slučaju je očito bilo tako – rekao je Potrebica.
Pronalasci potvrđuju kako je prostor Požeške kotline bio na razmeđi svjetova.
- Tu imamo sjevernoeuropski halštatski krug od istočne Francuske do Dunava s Alpama u sredini, a kaptolska skupina je najjugoistočnija skupina tog kompleksa. Danas bismo rekli da su oni bili na periferiji. Oni jesu na rubu halštatskog kulturnog kompleksa, ali su isto tako na granici s istočnim kulturnim kompleksima koji idu od Dunava prema ruskim stepama i balkanskim kompleksom do Egejskog mora. Iz ovoga zaključujemo da su ondašnje zajednice ono što mi danas smatramo hendikepom, smatrale komparativnom prednošću. Naime, oni su zapravo stajali na razmeđi svjetova i iskoristili to da imaju monopol na različite transfere, bilo da je riječ o transferima ljudi, robe, tehnologija, ideja. Sve što je iz jedne kulture moramo prijeći u drugu, moralo je prijeći preko njih. Odlučivali su što će iz jednog svijeta prijeći u drugi - rekao je Potrebica.
Iznad Vetova su Hrvoje Potrebica i njegova ekipa, koju čine Luka Drahotusky-Bruketa, asistent i doktorand na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Mila Erceg i Sara Duvnjak, diplomirane arheologinje, Mirna Šandrić, doktorandica na Sveučilištu u Ljubljani, Jurica Kunić, student Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Borut Križ iz Dolenjskog muzeja Novo Mesto, Mario Poletto, suradnik Centra za prapovijesna istraživanja i Kristina Rupert iz Turističke zajednice Zlatni Papuk, pronašli su i kernos, lonac s tri čašice koje se nalaze na ramenu lonca.
- Nalazi sugeriraju da je riječ o dvojnom grobu, dakle da imamo prisutnu i ženu, što do sada nismo imali jer su muškarci i žene imali svatko svoj grob. Ovdje smo pronašli četverostruku brončanu ogrlicu, četiri-pet narukvica i ukras za kosu, što govori o prekrasnom setu nakita koji je bio dovoljan za jednu plemkinju tog doba. Sve to govori i o beskrajnom bogatstvu i moći tog vladara i zajednice kojom je upravljao na samom početku starijeg željeznog doba iz 8. stoljeća prije Krista – rekao je Potrebica.
Požeško-slavonska županica Antonija Jozić je u pratnji profesora Potrebice posjetila mjesto pronalaska.
- Hvala doktoru Potrebici i njegovom timu na predanom radu koji je doveo do ovog nevjerojatnog otkrića. Ponosni smo što su ovakvih vrijedni ostaci, jedinstveni u Europi, pronađeni upravo u Vetovu, na području Požeško-slavonske županije - rekla je Jozić.
